O LE ATINAE O SABA

Ina ua feiloaʻi le Tupu Tamaʻitaʻi o Seepa ma le Tupu o Solomona e faʻamautinoa le saogalemu o fefaatauaiga i luga o Auala Manogi, i le seneturi lona 10 TLM, na faʻatulaga ai e Balkis, le Masiofo o Seepa se feiloaʻiga ma Solomona, le tupu Eperu.

O le malo o Seepa ("Saba" o lona uiga "mea lilo") na tu i saute o le Fertile Crescent. O lona tamaoaiga sa faʻavae lava i luga o le galueaina o le muro ma pulu lipano mo lana tagata faʻatau: Aikupito.

Frankincense o le resin na maua mai i le boswellia carterii ma le boswellia serrata.

O nei laʻau na paia ma puipuia e gata, lele o tarako ma na avea ma fatu o le tele o talatuu e faʻamoemoe e puipuia lenei resin matagofie lea, o le sola ese mai se laau ua manuʻa, na maua ai le lagona o le tagi loimata papaʻe.
O le vaʻai a tagata e mafai ona faʻaleagaina ai mea manogi; o lona iʻuga, naʻo le 3000 aiga na latou faʻatoʻaina na mafai ona matamata iai, o se faʻamanuiaga mai le tamā i le ataliʻi.
Na feʻaveaʻi solo e kamela umi o kamela le aveina o mea manogi mai le malo o Seepa i uafu i Metitirani ma Aikupito. O le auala i le toafa na mataʻutia e le gata ona o le tau o le tau ae faʻapena foi ona o faʻataga ma gaoi.

O le Tupu o Solomona o le pule aʻiaʻi i lenei auala. Ina ia mautinoa le puipuiga o solo o oloa i ma mai le Malo, na alu ai le Masiofo o Seepa e faasese Solomona. O se luitau faigata aua o le tamaloa na lofituina i le fiafia, siʻomia e 700 faletua ma 300 palake. Ina ia faʻamalieina o ia, sa faʻatulagaina se vaega tele, ma togafitia o ia i le muro sili, pulu lipano, auro ma mea teuteu nai lo le mea sa ia moemiti i ai.
Na paʻu Solomona i lalo o le faalauiloaga a le masiofo na toe foi manumalo i lona malo e le gata i le faamautinoaina o le filemu i luga o le auala o mea manogi ae faapea foi ma le konekalate sapalai faaletausaga i le malo o Solomona.

E leʻi oʻo ile seneturi lona XNUMX TLM. TA o le Nabataeans suia le Sabeans i lenei fefaatauaiga malaga. O le latou laumua, o Petra, o se nofoaga taua tele aʻo leʻi taunuʻu atu i taulaga tetele o le Metitirani.

Alii o le toafa, na pulea e le Nabataean ia auala manogi ma le feaveaia o mea manogi mai le toafa o Arapi i saute i le Emepaea o Roma, e aofia ai le mamao e tusa ma le 1800 km. E tusa ma le 80 aso na sopoia ai e kamela nei laufanua laufanua tele.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest